|
|
| |
| Romi
u Vojvodini |
|
Prema
zvaničnim statističkim podacima popisa
iz 2002. godine, 108.193 stanovnika Srbije, ili
1,44% ukupne populacije, izjašnjava se kao Romi.
Zvanični podaci se ne slažu sa procenama, tako
da istraživači
i demografi procenjuju da u Srbiji
trenutno živi izmedu 400 i 450 hiljada Roma. Ako
uzmemo u obzir činjenicu da je Kosovo trenutno
pod upravom UN-a u skladu sa Rezolucijom 1244,
Romi čine najbrojniju nacionalnu manjinu na
ostatku teritorije Srbije, iako im je tek nedavno
priznat status nacionalne manjine, zahvaljujući
saveznom Zakonu o nacionalnim manjinama
koji je usvojen 2002.
godine.
U
Vojvodini živi 29.057 registrovanih Roma što
čini 1,43% stanovništva.
Pretpostavlja se da je broj Roma značajno
veći jer se i dalje veliki broj izjašnjava
za pripadnike drugih nacionalnih grupa, najčešće
prema jeziku sredine koji govore (Srbi, Mađari,
Rumuni). Mnogi žive u neregistrovanim naseljima
i/ili nisu prijavljeni, pa nisu obuhvaćeni
popisom. Procene su da u Vojvodini živi oko 80
000 Roma.
Socijalni
položaj Roma u Vojvodini je veoma nepovoljan.
Romske porodice se suočavaju sa ozbiljnim
problemima siromaštva, loših higijenskih uslova
stanovanja, nedostatkom potrebnih dokumenata
potrebnih za ostvarivanje prava iz oblasti
socijalne i zdravstvene zaštite, itd. Većina
Roma je neobrazovana ili imaju samo osnovnoškolsko
obrazovanje. Iz tog razloga, većina je
nezaposlena ili mora da radi loše plaćene
poslove. Obuzeti svakodnevnim problemima pukog
preživljavanja, neobrazovani roditelji nemaju mogućnosti da
šalju svoju decu u školu: u tome ih sprečavaju
neposedovanje potrebnih dokumenata, nedostatak
novca za kupovinu školskih knjiga i pribora, odeće,
obuće, čak i autobuskih karti za prevoz
do škole. |
|
Posledično,
ova deca postaju nezaposleni mladi ljudi i
nekvalifikovani radnici, baš kao i njihovi
roditelji, i time se krug siromaštva zatvara. Još
jedan veliki problem Roma je taj što većina
nema socijalno i zdravstveno osiguranje. Većina
romske populacije ne registruje svoje brakove niti
prijavljuje novorođenu decu, pa tako nema ni
dokumente kao što su rodni list i sl. Ovi su
dokumenti neophodni za ostvarivanje prava iz
socijalne i zdravstvene zaštite, a Romi često
ne znaju i nisu informisani o tome gde i kako da
ostvare svoja prava.
Obrazovanje
Roma je glavno sredstvo za njihovo uspešno uključivanje
u društvo i poboljšanje uslova u kojima žive.
Pored toga postoji i potreba za informisanjem i
obrazovanjem romskih roditelja u procesu
ostvarivanja prava na socijalnu i zdravstvenu zaštitu,
obrazovanje i planiranje porodice. |
|
Od
svog osnivanja NSHC realizuje različite projekte podrške Romima u Novom Sadu i Vojvodini sa ciljem
poboljšanja životnog standarda i njihove uspešne socijalne
integracije. Aktivnosti
kojima se najviše bavimo
su opismenjavanje, uključivanje dece u
redovan školski sistem, podrška u školovanju,
zdravstvena edukacija i psihosocijalna pomoć,
podrška u ekonomskom osamostaljivanju romskih
porodica, materijalna pomoć, kao i zastupanje za prava Roma.
U poslednje dve godine NSHC je aktivan na polju zagovaranja
za unapređenje uslova za obrazovanje romske dece u Vojvodini.
|
|
|
|
| Projekat pomoći u
učenju i socijalnoj integraciji romskoj / aškalijskoj /
egipćanskoj deci iz novosadskog naselja Adice |
|
Osnovni
cilj ovog projekta je da
siromašnoj romskoj / aškalijskoj / egipćanskoj deci pruži
mogućnost da se školuju, i indirektno da se ekonomski osnaže
i socijalno integrišu, a samim tim da doprinese i borbi
protiv opšteg siromaštva.
Ovo je nastavak projekta
Romski dečiji centar, koji je od 2003. do 2004. godine
podržavao Fond za socijalne inovacije. Nakon prestanka
donatorske podrške, ulaganjem sopstvenih resursa i
angažovanjem volontera, NSHC je nastavio svakodnevno da
organizuje rad sa romskom decom iz Adica.
Od jula 2007. godine,
aktivnosti sa decom se odvijaju jednom sedmično
(subotom) u prostorijama OŠ „Jožef Atila“ na Telepu.
Trenutno je našim radom obuhvaćeno više od 50 dece koja su
podeljena u 6 grupa u odnosu na uzrast.
Minimum edukativnih
aktivnosti se održava zahvaljujući angažovanju volontera
NSHC-a. Trenutno je angažovano 25 volontera, uglavnom
studenata humanističkih nauka. Aktivnosti s decom se
održavaju u vrlo restriktivnim uslovima u odnosu na stvarne
potrebe. U februaru 2008. godine uspeli smo da obezbedimo
prostor u Mesnoj zajednici na Adicama koji volonteri koriste
jednom nedeljno. Volonteri, pored redovnih edukativnih
radionica, održavaju kontakt sa roditeljima dece – idu u u
kućne posete, sarađuju sa nastavnim i stručnim osobljem
škole koju deca pohađaju, i konačno, organizuju za decu
priredbe, odlazaske u bioskop, posete drugoj deci i slično.
Aktivnosti projekta:
a)
Edukativne radionice za decu koja ne idu u školu
- poboljšanje poznavanja srpkog
jezika (za raseljenu decu koja ga ne poznaju), društvenih
veština i osnova pisanja i čitanja (grafomotorika). Ove
radionice će predstavljati pripremu za upis u redovnu
osnovnu školu ili školu za osnovno obrazovanje odraslih.
b)
Edukativne radionice za decu koja idu u školu
– pomoć pri savladavanju
školskog gradiva, pomoć u izradi domaćih zadataka, priprema
za kontrolni, popravku ocena; redovno praćenje napretka dece
u školi.
c)
Kreativne radionice za svu decu –
aktivnosti zabavnog karaktera
važne za razvijanje socijalnih veština i samopouzdanja.
d)
Dodatne aktivnosti - izleti, posete bioskopu,
pozorištu, drugoj deci i sl.
Ove aktivnosti važne su zbog toga što ova deca retko imaju
prilike da izlaze iz svog naselja i da razvijaju socijalne
veštine kroz upoznavanje sa kulturnim sadržajima i druženje
sa neromskom decom.
e)
Kućne posete
porodicama dece koja čine njihovu grupu. Cilj kućnih
poseta je ohrabrivanje i jačanje roditelja u aktivnom
pružanju podrške obrazovanju svoje dece. Volonteri u ovim
obilascima diskutuju s roditeljima o problemima u školovanju
njihove dece, rade na povećanju motivacije za školovanje
dece i savetuju roditelje na koji način da reše probleme na
koje nailaze u školovanju svoje dece.
f)
Posete školi koju deca pohađaju ili u koju treba
da se upišu. U ovim
posetama volonteri raspravljaju s učiteljima/nastavnicima i
stručnom službom škole o problemima sa kojima se deca
korisnici Projekta susreću, kao i o mogućim rešenjima datih
problema.
Prilozima građana ili
kratkoročnim donacijama NSHC s vremena na vreme uspeva da
obezbedi deci školske udžbenike i školski pribor, kao i
materijalnu pomoć u vidu obuće, odeće, higijenskih paketa i
dr.
U toku 2007. i 2008. godine
donacije za rad sa decom dali su:
· D.O.O. STOTEKS TRGOVINA
(polovina 2007. godine) – užina za decu;
· Grad Novi Sad i OEBS
donirali su edukativne pakete (enciklopedije, peratonice)
kao i materijal za rad s decom (jul 2007.);
· volonteri
i građani Novog Sada – školski pribor, knige, igračke,
slatkiše i sl. u akciji Novosađani, pokažimo srce!
organizovanoj povodom Svetskog dana volontera 5.12.2007.
godine. Pored pojedinačnih donacija građana, imali smo
donacije dve organizacije - OŠ Ivan Gundulić i D.O.O.
STOTEKS TRGOVINA;
· Humanitarna
organizacija „Duga“ – 25 novogodišnjih paketića;
· Biljana Popović,
volonterka NSHC-a - 20.000,00 dinara (februar '08.);
· Green House – 100
sendviča za decu i učesnike akcije povodom obeležavanja
Svetskog dana Roma, 8.4.2008. godine;
· BB Minaqua A.D –
sokove i flašice vode povodom obeležavanja Svetskog dana
Roma 8.4.2008. godine. |
|
| Objavljeno na
sajtu Ministarstva za dijasporu Republike Srbije,
21. aprila 2008.: |
|
MARATONCI IZ DIJASPORE
NA BEOGRADSKOM MARATONU –TRKA ZA ROMSKU DECU
Izvor:
MZD
BEOGRAD 21/4/2008
Na Beogradskom maratonu, održanom 19. aprila ove
godine, učestvovali su Vladimir Aleksić i Andrej
Jonović, naši ljudi iz dijaspore, zajedno sa Graeme
Semon-om, sa ciljem da se realizuje projekat
“Podrška romskoj deci u obrazovanju i socijalnoj
integraciji” Novosadskog humanitarnog centra.
Vladimir, Andrej i Semon već godinama žive i rade u
Londonu, magistri su prava, a jedan je doktor
matematike. Prošle godine su istrčali Londonski
maraton i skupili oko 7000 funti za dobrotvorne
svrhe, od čega je deo otišao novosadskoj
humanitarnoj organizaciji Srce.
Svojom akcijom naši ljudi iz dijaspore žele da
doprinesu naporima volontera NSHC-a, koji već 4
godine nesebično pomažu u obrazovanju romske dece i
to bez ikakvih sredstava. Na ovaj način, deci se
pruža šansa da napreduju kao i svi ostali vršnjaci i
izbore se za budući bolji položaj u društvu. Učešćem
na ovom maratonu doprineli su podizanju svesti o
podršci humanitarnih projekata putem ovakvih
manifestacija, s obzirom da je to idealna prilika za
upoznavanje ljudi sa aktuelnim problemima u društvu
i aktivnim angažmanom u njihovom rešavanju.
Romska deca u Srbiji žive na samoj margini društva,
izolovana siromaštvom, koje se dovodi do toga da je
osnovni cilj preživljavanje, dok obrazovanje ostaje
u drugom planu. Zbog niskog nivoa kvaliteta života
njihova perspektiva su niskokvalifikovani i slabo
plaćeni poslovi, što ih onemogućava da ekonomski
ojačaju. Posledica toga je da se velika većina
romske dece nalazi u “začaranom krugu” bede, lošeg
obrazovanja i nedostatka mogućnosti da se integrišu
u društvo.
Ukoliko želite da se više informišete i pružite
pomoć i podršku, kontakt adresa je, jonovic@alumni.lse.ac.uk
|
|
| |
| |
|
Projekat humanitarne pomoći za Rome - RHAP |
|
Kao partnerska organizacija Međunarodne organizacije
za migracije (International Organization for Migration –
IOM)NSHC je
sredinom 2007. godine počeo sa implementacijom
Projekta humanitarne
pomoći za Rome
(RHAP), . Projekat se u Vojvodini realizuje u 13 opština: Novi
Sad, Srbobran, Beočin, Sremski Karlovci, Titel, Apatin,
Sečanj, Sombor, Vršac, Žitište, Bačka Palanka, Bač i
Zrenjanin, a namenjen je starijim Romima, rođenim pre 9.
maja 1945. godine. Za 900 korisnika projekta
obezbeđena je socijalna podrška, materijalna pomoć,
zdravstveno i pravno informisanje i savetovanje. Od
septembra rade i društveni klubovi za naše korisnike u
Novom Sadu, Bačkom Monoštoru, Beočinu, Zrenjaninu, Apatinu,
Bačkoj Palanci i
Vršcu, a organizuju se i brojne društvene aktivnosti -
izleti, proslave i sl. - izvan
klubova. Projekat finansijski podržava Nemačka fondacija ''Sećanje,
odgovornost i budućnost'' za dobrobit Roma kojima je pomoć
potrebna, a koji su bili proganjani od strane nacističkog
režima za vreme II Svetskog rata. |
| |
| |
| Romski
dečiji centar |
|
Romski
dečji centar je NSHC tokom 2003. i
2004.godine
realizovao sa ciljem podrške romskoj
deci i omladini u obrazovanju.
Angažovanjem socijalnog radnika na
projektu obezbedili smo stručnu
podršku u ostvarivanju socijalnih prava,
njihovo zastupanje pred institucijama
socijalne, zdravstvene zaštite i
obrazovanja, kao i pred drugim
organizacijama koje mogu doprineti
rešavanju njihovih problema.U
Dnevni boravak Romskog dečjeg
centra dolazilo je, u proseku, 65 dece dnevno. Od
ukupno 234 korisnika, 28 dece je bilo uključeno
u aktivnosti opismenjavanja i pripreme za polazak
u školu.
Direktnom
asistencijom saradnika NSHC-a, 7 dece je upisano je
u osnovnu,
a 16 adolescenata u školu za osnovno
obrazovanje odraslih. U programu podučavanja
je učestvovalo 75 dece koja pohađaju
redovne škole, ali sa poteškoćama. Od toga je
89.4% njih uspešno završilo ovu i upisalo
narednu školsku godinu. Opšti prosek uspeha za svu
decu korisnike projekta se vidno popravio.
|
|
Donator projekta:
Fond
za socijalne inovacije
FSI |
|
Od
novembra 2004.g. saradnici Romskog dečjeg
centra volonterski rade sa decom, pošto je
donatorska podrška Fonda za socijalne inovacije
ovom projektu prestala.
Ukoliko
ste u prilici da podržite naš rad na podršci
obrazovanju Roma, javite nam se. |
|
Vrh strane |
| Sklonište
u znanju |
'Sklonište
u znanju' je projekat opismenjavanja i obrazovanja
raseljenog i domicilnog romskog stanovništva
iz novosadskog
naselja Adice,
koji je NSHC realizovao u toku 2001, 2002. i
2003.godine uz donatorsku podršku holandske
organizacije Cordaid. Cilj projekta
bila je obrazovna i ekonomska
samostalnost Roma i njihova socijalna integracija u
lokalnu zajednicu. Projektom
je obuhvaceno 360 romske dece i 100 mladih i
odraslih Roma iz 140 najugroženijih romskih porodica
u Adicama. Deca su uključena u programe
opismenjavanja, podučavanja i uklanjanja barijera u
obrazovanju, a mladima i odraslima se pružala
podrška u radnom osamostaljivanju. Istovremeno,
22 romska domaćinstva su
dobila pomoć u građevinskom materijalu kako bi
unapredili sopstvene stambene uslove. Sva deca
obuhvaćena projektom su naučila da čitaju i pišu, i
postala su spremna za uključenje u osnovno
obrazovanje. U okviru kućnih poseta, tutori su
obilazili roditelje svojih učenika i domaćinstva u
kojima žive. Cilj ovih poseta je motivisanje
roditelja za učešće u školovanju njihove dece i
sagledavanje potreba domaćinstava u kojima deca žive.
Aktivnosti tutoringa pratio je i program za
uklanjanje barijera u obrazovanju, koji je svakog
meseca za ove, ali i za polaznike drugih programa,
bar donekle uklonio materijalne prepreke za
neometano školovanje.
|
|
Interne
i eksterne kurseve frizerskog, molerskog i krojačkog
zanata pohađalo je nekoliko desetina korisnika.
Korisnici ovog segmenta predloženi su za grantove u
alatu, a oni koji su ispunili postavljene uslove
dobili su alat za započinjanje sopstvenog biznisa.
Odrasle korisnike, kao i roditelje dece koja su
pohađala naše radionice, upućivali smo i podržavali
da traže stalno zaposlenje, čime bi se status svih
članova porodice znatno poboljšao. Tokom projekta se
u kontinuitetu realizujovala obuka i stručno
usavršavanje saradnika iz oblasti vezanih za
vaspitno-edukativni rad sa Romima. Formirana je i
biblioteka sa oko 400 naslova iz relevantne stručne
literature. |
|
Vrh strane |
| Abecedom
do samoodrživosti |
|
Projekat
je bio namenjen Romima raseljenim sa
Kosova koji žive u
Novom Sadu, Pančevu, Apatinu,
Vršcu i Beočinu.
Realizovan je tokom 2002. i
2003.godine uz donatorsku podršku UNHCR-a. U
okviru projekta organizovane su aktivnosti
opismenjavanja, podučavanja i
uklanjanja prepreka u obrazovanju, kreativne
radionice, socijalna podrška,
zdravstvena edukacija, pregledi i savetodavni rad.
Ukupno 784 raseljenih Roma
bilo je obuhvaćeno
projektnim aktivnostima: |
|
|
|
|
| |
|
Napravljena
je procena
zdravstvenog stanja svih korisnika,
a zdravstvena podrška
je nastavljena kroz kućne
posete, savetodavni rad lekara, predavanja o sprečavanju
bolesti, o dečjim, zaraznim,
ginekološkim oboljenjima, ličnoj
higijeni i higijeni domaćinstva.
Za romsku decu predškolskog
uzrasta organizovali smo svakodnevna druženja
i igru, sa namerom da im u što
većoj meri nadoknadimo
iskustva koja propuštaju zbog
izostanaka iz redovnih vrtića.
Na taj način ih pripremamo za
polazak u redovnu školu.
Veliki broj romske dece ne ide u školu,
iako već imaju sedam ili više
godina. Kroz ovaj projekat
takvoj se deci pruža pomoć
u sticanju osnovne pismenosti i eventualnom nastavku
školovanja u osnovnim ili
školama za obrazovanje
odraslih. Dodatnim poducavanjem, deci
se pruža
kontinuirana podrška u učenju
i nastavku obrazovanja. Romima
je obezbeđena pomoć
u prevazilaženju raznih
administrativnih i sličnih
prepreka u rešavanju njihovog
socijalnog statusa i ostvarenju građanskih
prava. U tom smislu, obezbeđena
je pomoć u dobijanju ličnih
isprava i pravnih saveta, specifičnih
i skupih lekova za bolesnog člana
domaćinstva, zatim ekskurzije,
prevoz do škole, odeća,
obuća... Preko 400
raseljenih Roma je dobilo ovu vrstu pomoći
bilo kroz savetodavne usluge ili kroz direktno
zastupanje. Ostvarena je i veoma dobra saradnja sa
romskim udruzenjima iz Beocina i Apatina.
Nastavak
realizacije ovog projekta početkom 2004. godine poveren je
romskoj nevladinoj organizaciji ''Udruženje romskih
studenata'' iz Novog Sada, koji ga i danas uspešno
realizuju u Novom Sadu. |
|
Vrh strane |
|
|
|
|
NOVOSADSKI
HUMANITARNI CENTAR 2004 - 2009 |
| |
|